Dr. Danica Pinterović (17. veljače 1897. – 17. siječnja 1985.) potječe iz ugledne osječke obitelji Pinterović, koja je Osijeku dala čak dva gradonačelnika – njezina oca Antuna Pinterovića i brata dr. Milovana Pinterovića. Nakon što je 1915. godine položila ispit zrelosti na Donjogradskoj gimnaziji u Zagrebu upisala je studij povijesti i zemljopisa u Zagrebu, a istu je grupu predmeta studirala i u Beču od ljetnog semestra 1918. godine. Nakon završetka studija vratila se u Osijek, gdje je od 1919. godine predavala na Kraljevskoj realnoj gimnaziji, a od 1920. godine i na Kraljevskoj ženskoj realnoj gimnaziji. U tom je razdoblju Danica Pinterović postala prvom doktoricom povijesti na Univerzitetu u Beogradu, s doktorskom disertacijom pod nazivom Teodora – vizantiska carica, koju je obranila dana 28. listopada 1933. godine. Od 20. rujna 1943. godine radi kao kustosica u Muzeju Slavonije, gdje je od 1945. do 1961. godine vršila i dužnost ravnateljice. Od svog je dolaska u Muzej Slavonije često odlazila ne terenske izvide, etnološke i arheološke, što je detaljno bilježila u Dnevnike rada, brojne bilježnice i listove na koje je skicirala pročelja slavonskih kuća, dijelove nošnji, namještaja, arheoloških predmeta i terenske skice lokaliteta kako bi ih očuvala za naredne naraštaje. Na terenske je izvide odlazila često na svom biciklu, ako bi imala dovoljno sredstava vlakom ili kamionom kojim se prevozila muzejska građa, a nerijetko je i pješačila na duge udaljenosti. Dr. Pinterović autorica je brojnih stručnih i znanstvenih radova, feljtona i novinskih izvještaja iz područja kulture grada Osijeka te dobitnica brojnih nagrada i priznanja za svoje javno djelovanje. Pod okriljem Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku dr. Pinterović objavila je 1978. godine svoje životno-djelo monografiju Mursa i njeno područje u antičko doba, a iste je godine dobila i najviše državno priznanje – Državnu nagradu za znanstvenoistraživački rad na području arheologije, etnografije i muzeologije (nagradu za životno djelo).

Svojim dugogodišnjim predanim javnim radom dr. Pinterović zadužila je mnogostruko građane grada Osijeka. Osim formiranja izložbenih prostora i kulturnih programa Muzeja Slavonije dr. Pinterović djelovala je i na širem području Slavonije i Baranje. Tijekom 1945. i 1946. godine dr. Pinterović bila je članica Komisije za sakupljanje i zaštitu kulturnih spomenika u Narodnoj Republici Hrvatskoj, znanoj kao KOMZA, koja je evidentirala i spašavala ugroženu kulturno-povijesnu građu Osijeka i slavonskih dvoraca. Zahvaljujući tome radu ostao je očuvan velik dio umjetnina i knjižnica plemićkih obitelji Slavonije. Veliki doprinos dr. Danice Pinterović očuvanju kulturne baštine grada Osijeka očituje se i u izradi prvog poslijeratnog Pravilnika o očuvanju starina grada Osijeka, kao i brojnih evidencija spomenika kulture na području grada i kotara Osijek.

Dr. Danica Pinterović je, u želji da se za naredne naraštaje sačuva vrijedna baština građanskog Osijeka, darovala Muzeju Slavonije brojne predmete iz svog vlasništva, kao i one iz vlasništva članova obitelji Pinterović. Predmete je dr. Pinterović darivala u razdoblju od 1934. do 1981. godine, najveći broj predmeta šezdesetih godina prošlog stoljeća. Ovi se vrijedni predmeti čuvaju u: Povijesnom odjelu (fotografije članova obitelji s kraja 19. st., veduta Osijek u tursko doba iz 1685. te bat i avan s poč. 20. st.), Odjelu umjetničkog obrta (porculanski tanjuri iz 2. pol. 19. st., kositreni tanjuri iz 18. st., ukrasni okvir za fotografije iz pol. 20. st., razni odjevni i modni predmeti s kraja 19. st. i 20. st. poput haljina (popodnevne haljine, dnevna haljina, žalobna haljina, vjenčanica njezine majke Ane Voraček s pripadajućim vjenčićem i rukavicama), češalj od kornjačevine, ukosnica, šešir toque, ženske cipele, muška kapa, ženska torbica, svileni rupčić, privjesci, razne svjetiljke i sjenila za svjetiljke te dječja zvečka sa zviždaljkom) i Odjelu knjižnice (knjige, kalendari, reklame i osmrtnice poznatih Osječana). Nasljednici dr. Pinterović nastavili su njezinu praksu darovanja Muzeju te su nakon njezine smrti Muzeju donirali njezinu knjižnicu, zajedno s rukopisnom građom i dokumentacijom, koja je formirana u spomeničku zbirku Knjižnica Pinterović. Nasljednici dr. Pinterović su 1986. godine Muzeju darovali radnu sobu dr. Pinterović s brojnim namještajem i diplomu oca dr. Pinterović – Antuna Pinterovića koju je oslikao osječki slikar Josip Leović. Valja napomenuti kako je dr. Danica Pinterović osamdesetih godina prošlog stoljeća donirala dio svoje i očeve knjižnice Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek.

Osim po predanom muzejskom radu i djelovanju u brojnim udruženjima dr. Danica Pinterović značajna je i po svom angažmanu oko postavljanja poznatog osječkog spomenika žrtvama holokausta Spomenik Židovima Slavonije i Baranje, poznatog kao Majka i dijete (1965.), kipara Oscara Nemona. Osim što je realizaciju spomenika potpomogla novčanim prilogom, bila je veza između grada, Židovske općine Osijek i Oscara Nemona, sudjelovala je pri prijenosu sadrenog modela iz Londona, kao i pri odljevu spomenika u Zagrebu te je bila jedan od glavnih pokretača čitavog projekta. Zbog svog predanog angažmana i snažne podrške pri realizaciji samog spomenika Židovska općina Osijek joj je u nekoliko navrata odala priznanje, što zahvalnicama što nagradama. U jednom od dopisa pišu: „Naša Jevrejska općina osim Vašeg ogromnog naučnog rada, naročito cijeni i poštuje Vašu duboku humanost i tolerantnost, što ih uvijek i svugdje očitujete. Vi ste, poštovana gospođo Doktor, po svojem životnom naziranju i stavu prema ljudima bez obzira na njihovo porijeklo, naciju ili vjeru, živi i plemeniti uzor ljubavi prema bližnjima. Nikada nećemo zaboraviti Vaše veliko prijateljstvo i dobrotu koje nam toliko obilato ukazujete u svim prilikama“.

Tekst pripremila i uredila: Marina Kovač, viša kustosica Muzeja Slavonije